Međunarodna overa i upotreba stranih isprava

Javne isprave izdaju nadležni organi o podacima o kojima vode službenu evidenciju, a privatne isprave su privatna dokumenta poput izjave, saglasnosti, punomoćja …

Javne isprave i overene privatne isprave sadrže pečat nadležnog organa i potpis ovlašćenog lica.

Cilj međunarodne overe isprava jeste potvrđivanje verodostojnosti potpisa lica i verodostojnosti pečata stavljenog na ispravu.

Javne i privatne isprave izdate u jednoj državi mogu se koristiti u drugoj državi ako su potpisi izdavaoca isprave overeni od strane nadležnog organa matične države, odnosno u postupku povrđivanja isprava Apostilom (klauzula o verodostojnosti isprave države porekla) ili na osnovu potvrde nadležnog državnog organa zemlje porekla.

U cilju pojednostavljenja komplikovanog i dugotrajnog postupka legalizacije isprava regulisanog unutrašnjim propisima, države sklapaju bilateralne i multilateralne međunarodne ugovore kojima regulišu pitanja legalizacije isprava (tzv bilateralni ugovori)

Svaka država potpisnica Haške konvencije odlučuje koji organ će biti nadležan za potvrđivanje isprave Apostilom. U Republici Srbiji, overu Apostilom, vrši Osnovni sud nadležan za područje u kom je isprava izdata.

Ukoliko između Republike Srbije i druge države nije zaključen bilateralni sporazum, ili druga država nije potpisnica Haške konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih isprava, i ukoliko ne postoji uzajamnost, legalizacija isprava vrši se u skladu sa Zakonom o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu.

Inspiracija: https://simiclawoffice.rs/legalizacija-isprava/